Krapinsko-županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja je na sjeveru omeđena vrhovima Macelja i Ivančice te zagrebačkom gorom Medvednicom na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna sa Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor Županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.

Županija Krapinsko-zagorska graniči : – na sjeveru sa Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom – na zapadu sa Republikom Slovenijom – na jugu sa gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom – na istoku sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom.

Površinom je jedna od manjih županija ( 1224,22 km2 ) ali ima veće demografsko značenje jer je gustoćom stanovnika od 122 stan./km2 iznad republičkog prosjeka koji iznosi 84 stan./km2, te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje Republike Hrvatske. Krapinsko-zagorska županija posjeduje kvalitetnu osnovu za razvoj onih oblika turističke djelatnosti koji odgovaraju njezinim prirodno-geografskim i kulturno-povijesnim uvjetima.

Hrvatsko zagorje i nadaleko poznati zagorski bregi privlače i pozivaju na mirne trenutke u prirodi.

Zagorski kraj se odlikuje brojnim šumama, termalnim izvorima i kulinarskim specijalitetima.

Nitko ne ostaje ravnodušan kada ugleda beskrajne vinograde Zagorja smještene na pitomim zelenim obroncima.

Zagorje je najpoznatije po jednom od najvažnijih svjetskih nalazišta neandertalaca, nalazištu Hušnjakovo brdo, gdje je otkriven krapinski pračovjek.

Novi muzej krapinskog pračovjeka se zove Neandertalland i otvaren je početkom 2010. godine.

Zagorje je bogato povijesnim pričama i narodnim legendama.

Hrvatsko zagorje ima brojne izvore termalnih voda poznate još iz doba dok su rimske čete vladale teritorijem na kojem je danas Hrvatska.

Najpoznatija izvorišta u Zagorju su:

• Stubičke toplice,
• Tuheljske toplice,
• Varaždinske toplice i
• Krapinske toplice.

Tijekom povijesti, kada je postojala velika opasnost od Turaka, brojno stanovništvo pohrlilo je u sigurno okrilje Zagorja. Plemstvo, koje se u najvećem broju doselilo na zagorsko područje, počelo je graditi dvorce, od kojih su danas najpoznatiji Trakošćan i Veliki Tabor.

Dvorac Hellenbach nalazi se kraj Marije Bistrice u Hrvatskom zagorju. Jedan je od rijetkih dvoraca u kojemu se uspio sačuvati kontinuitet življenja i povijesni ambijent unutrašnjeg uređenja iz 19. stoljeća. Dvorac je sagrađen u klasicističkom stilu 1786. godine.

Osim dvoraca i plemićkih obitelji što su ih gradile, uz Županiju se vežu i mnogi povijesni događaji, znamenitosti ili poznate osobe koji su važni na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.

Hrvatsko Zagorje danas ima i svjetski priznato marijansko svetište – Mariju bistricu.